Biography of Imam Bukhari (In Acholi, northern Uganda Language)

Biography of Imam Bukhari (In Acholi, northern Uganda Language)

Lok ma ki coyo ma cok ki pa Imam Bukhari, Imaam Bukhaari

Imam Bukhari tye lapwony ma ki ngeyo i Hadith, Hadeeth kacel ki Imam Ahmad, Imam Muslim, Abu Dawud, Tirmidhi, An-Nasai, ki Ibn Majah. Ki moko ni tic pa Imaam Bukhari aye tye ada loyo i kin tic mapol ma ki coyo i Hadith. Kit ma ki moko kwede ki ngat acel acel i kin lukwano, Sahih Bukhari, Sahih Al-Bukhari aye buk ma ki ngeyo maber loyo i nge Quran maleng.

Kwaro ne:

Nying Imam Bukhari ma otum tye Abu Abdullah Muhammad ibn Ismail ibn Ibrahim Ibn Al-Mughirah ibn Bardizyah Al-Jufri Al-Bukhari. Kwaro ne ma lamar, Al-Mughirah, onongo Bukhara maber i kare ma en oye Islam. Ki nywale i lobo i ceng abic, nino dwe 13 me mwaka 194 AH (nino dwe 21 me dwe me abiro mwaka 810 CE) i boma me Bukhara (boma ma tye i Uzbekistan i kare ni). Baba ne onwongo obedo Alim (Lakwed lok me Islam) bene, ma en onongo ki bot lupwonye mapol ma ki ngeyo gii ma tye iye Imam Malik ibn Anas. Baba ne obolo lok i kare ma en pud latin ma ki nywalo nyen ki minne ogamo tic me gwoko en.

Yenyo ngec ne:

Imam Bukhari, Imaam Bukhaari oyabo keto cwinye i kom Hadiths ma en pud tidi. En otum ki kwedo ne, tutwale i kom Hadith, i Bukhara (ka ma en oa ki iye). I mwaka 16, en onongo opo i kom buk mapol pa lutim kwed ma ki ngeyo maber ma tye iye buk pa Abdullah Ibn Al-Mubarak ma nyinge ‘Al-Waki’. Medo i kom po i kom Hadith ki buk pa lupwonye macon, en bene ocako keto cwinye i kom tekwaro pa

ngat acel acel i kin luco lok (Ravi) ma gi nywako i lok me Hadith, nino dwe ma gi bino kwede i lobo ki too gi, kama ki nywalo gi iye, ki mukene. I mwaka apar wiye aboro, Imam Bukhari olimo Makkah kacel ki minne ki omegine. Iyonge tuku Hajj (wot), omegine ki minne gudok cen i Bukhara ento Imam Bukhari odong kunu pi pwony mukene. En obedo pi mwaka aryo i Makkah ki opwonyo Hadith medo ki, kwan mukene ma tek ki bot lupwonye me Islamic me Makkah. Cake i kare meno, en ocito i Madinah ki omedo kwan i lok ma mako Hadith, Fiqh ki cik me Islam pi kare malac. I ngeye ma en obedo ka lyel pi mwaka abicel i Makkah ki Madinah, en oweko Basra, Kufa ki Baghdad ki olimo Egypt ki Farce (Syria). En kikome owaco ni: “Me yenyo ngec, acito i Egypt ki Syria tyen aryo, Basra tyen mapol, awang pi mwaka abicel i Hijaz (Makkah ki Madinah) ki acito i Kufa ki Baghdad i kom jami mapol ma Muhaddithin otimo (Lucoc me Hadith onyo Ludiro me Hadith).” Lok mapol ki waco i kom lweny pa Imam Bukhari me coko Hadiths. En ocito i kabedo mapol me coko jami ma wel ne tek ma opoto ki i dog lacoc pa Allah (S.A.W.).

Kit ma en poyo kwede ki ryeko ne:

Imaam Bukhaari, Imam Bukhari onongo tye ki tam maber atika cake i acaki ki tam ne onongo ki neno calo gin ma pe rwate. I kare ma en onongo ngec mukwongo, en ogwoko Hadith alip pyerabiro ki lacen i kwo ne, wel ni oo i 300,000. Ominne ma ki lwongo ni Rashid canister Ismail owaco ni i kare ma en pud tidi: “Imam Bukhari onwongo cito kwedwa bot lupwonye me Basra me keto tam i kom Hadiths. Wan weng onwongo wabedo ka coyo Hadiths labongo Imam Bukhari. Inge nino mogo, wa kwero Imam Bukhari kun wawaco ni, in ibalo nino mapol me tic pi kwero coyo Hadiths Imam Bukhari openyo ni wa tero coc wa bote Pi meno wan ducu wa kelo coc wa, ma lacen Imam Bukhari oyabo kwano Hadiths acel acel ki bot lutela ma malo. i wiye nio ka en otito botwa Hadith ma romo alip apar wiye abic. En pi jenge i kom kalam ki karatac kadi bed ni en jenge i kom tam ne ma ryek ma obedo adwogi me mic pa Allah me niang ki tam maber bote.

Mohammad ibn Azhar Sajistani owaco ni:

“Abedo ka cito bot Sulaiman Ibn Harab kacel ki Imam Bukhari me keto cwinya i kom Hadiths. Abedo ka coyo Hadiths ento Imam Bukhari onongo pe. Ngat mo owaco kweda ni, ‘Pi tyen lok ango ma Imam Bukhari pe coyo Hadiths piny ?’ Awaco bote ni, ‘ka i rwenyo Hadith mo ma ki coyo calo kopi ma ki coyo, ki in ibi nongo ne ki i poyo wic pa Imam Bukhari.” Tye gin mo acel ma okelo lworo ma otimme i Baghdad i kare ma Imam Bukhari olimo kabedo ni. Dano acel acel, ma onongo ngeyo jami mapol ma en otimo, ki kit ma kimiyo bote, guyero me temo en wek guwek en otim gin matir. En aye gin ma myero itim gin gu yero Hadiths 100 ma pat pat ki loko cul ki coc me Hadiths ni. Hadiths ni ki nyamo ki dano apar bot Imam Bukhari. I kare ma ki kwano Hadiths, Imam Bukhari ogamo bot dano weny ni, “Pi kit ma ngat mo keken tamo kwede.” I yoo mo keken, ingee tyeko kwano Hadiths mapol, en oloko coc weny ki cul ma ki loko ma lubu ki coc ki cul ma opore. Man aye obedo tam ma oyomo cwiny pa lakwan lok ma mako Hadith ni.

Jami ma en owaco ki kit ma en tye kwede:

1. Tam maber: Kit ma ki waco kwede i lok ma malo ni, Imam Bukhari onongo tye ki tam maber.

2. Bedo ki cwiny me diyo cwiny: Imam oweko ki jami mapol ki bot wone. Kadi bed kumeno, pi bedo lagen, en otiyo ki jami weng i yo pa Allah. I agiki ne, en onwongo odong labongo cente mo ma oweko en obedo ka wot i nino ne i kom nyig yat ma ki lwongo ni almonds.

3. Lalok atir ki mwol: En onwongo obedo ngat ma rwate. En onongo tiyo ki jami ma en mito. Kadi bed ni en obedo dano ma kite atir, en pol kare gwoko wel lutic mogo pi en kene.

4. Bedo ki lworo i kom Allah: En onongo deyo ki rwom ma lamal loyo me woro ki woro. En onongo lworo Allah i jami weng ma en otimo pien onongo ki miye woro ki rwom ma malo me woro ki woro. En onongo tye ka mabor ki cayo ki bedo ki akalakala ki en obedo ka neno bedo agonya pa dano acel acel. En onwongo tye ngat ma lamar, tam ma oyabe ki mwol ki en onwongo pe loko lok marac ka dano mukene tye ka buru en. En onongo pol kare lego kica bot jo ma giwaco ni en otimo gin marac. Ka ki tamo ni en onongo tye ka kuro lok ki ngat mo keken, en onongo pe bi keto lewic i kome i dyeceng.

Lupwonye ne:

I wot ne ma pat pat, Imam Bukhari orwate ki lupwonye ma ki woro gi ma ki twero geno gi. En kikome owaco ni en ocoyo Hadith ki bot lupwonye 1,080 ki ngat acel acel i kingi onongo tye ki ngec i kom Hadith. I kin lupwonye ne onwongo tye:

1. Ali ibn Al-Madini 2. Imam Ahmad canister Hanbal 3. Yahya ibn Maeen 4. Mohammad ibn Yusuf Al-Firyabi

5. Mohammad canister Yusuf Al-Baykandi 6. Ishaq Ibn Rahwayh Ki dong, mukene mapol.

Lutino kwan ne:

Wel dano ma gu nyutu Hadith ki bot Imam Bukhari pe ngeyo. I kom lok mo keken, kit ma ki waco kwede ki bot dano manok, dano ma romo 90,000 gu winyo lok me Hadith ki bot Imam Bukhari. I kin lutino kwan pa Imam al-Bukhari tye:

1. Gin ma ki lwongo ni Muslim container Hajjaj (ma ki ngeyo ni Imam Muslim)

2. Abu Isa Mohammad Al-Tirmidhi (ma ki ngeyo calo Imam Al-Tirmidhi)

3. Abu Abd-ur-Raḥman Aḥmad ibn Shuaib Al-Nasai (ma ki ngeyo ni Imam Al-Nasai)

4. Abdullah receptacle Abd-ur-Rahman Al-Darimi 5. Muhammad receptacle Nashr Al-Marwazi

6. Abu Hatim Ar-Razi 7. Abu Bakar canister Ishaq receptacle Khuzaimah Ki dong, mukene mapol.

Ticce/Bukke:

Imam Bukhari ocoyo buk mapol i kare me kwo ne. Ticce pe tye i tam pa Hadith keken, ento bene tye i kom jami ma pat pat calo Tafsir, Fiqh, ki Tarikh (Tekwaro).

1. Al-Tarikh Al-Kabir 2. Al-Tarikh Al-Ṣaghir 3. Al-Tarikh Al-Awsaţ 4. Khalqu Afalad ibad

5. Adh-Dhuafa Debris Shaghir 6. Al-Adab Al-Mufrad Alullah Al-Jailani. Ki dong, mogo mukene.

Wabinyamo matut i kom buk pa Imam Bukhari ma ki ngeyo ma obedo dul pa Sahih Hadith ma ki lwongo ni ‘Al-Jami As-Shahih’, ma ki ngeyo ni Sahih Al-Bukhari. Tye lok mo ma pire tek ma mako coko buk man. Ki waco ni otyeno mo acel, Imam Bukhari oneno Courier pa Allah (S.A.W.) i tam ne. En onwongo tye ka bedo i ot pa lanebi Mohammad (S.A.W.), kun tye ki gin ma ki lwongo ni fan i cinge ki tye ka kwanyo jami ma ki lwongo ni Courier pa Allah (S.A.W.). Imam Bukhari lacen, i kare meno, openyo pi lok ma pire tek ki bot lulok me lek ni. Gin gu gonyo tam ni en (Imam Bukhari) obi balo ki poko lok goba ma ki poyo pi Hadiths pa Courier pa Allah (S.A.W.). Tam man omiine guvu me coyo buk ma ki lwongo ni ‘Al-Jami As-Sahih’ (Sahih Al-Bukhari). Imam Bukhari onwongo tye ki ryeko madwong i keto Hadith. Kit ma Al-Firbari owaco kwede, ngat acel i kin lutino kwan ne, en owinyo Imam Bukhari owaco ni: “Acoko buk Al-Jami As-Sahih i Excellent Mosque (Masjid Al-Haram), Makkah ki an akwanyo Hadith mo ma pat ki i nge Istikhara Supplication (kwac me nyutu yoo) pa rakahs aryo, peny Allah pi kony, ki i kare me yer ni Hadith ni tye adaa.” Imam Bukhari otamo, matut, i kom bedo pa luco lok, me neno ni gi twero bedo ki gen i kom gi ki pe gi yubu onyo loko lok ma ki coyo i Hadith. Ka ki tamo ni en onongo ni ngat mo ma tye i kin cinge odonyo atir atir nyo pe ki neno calo ngat ma genne, Hadith ni ki rwenyo oyot ki pe ki poyo wiiye pi buk ne kono ka cinge ma ki ngeyo maber pi en tye. Yo ma pol loyo me yubu buk man ki tyeko pa Imam Bukhari i boma aryo ma ki miiyo gum I-e Makkah ki Madinah ki otero en mwaka 16 me wilo buk man. Kadi bed ni en onongo tye ki wel Hadith mapol ata, en oyero Hadith 7,275 pi buk man ki tye lok ada ma mako Hadith magi.

Ryemo en ki i Bukhara:

Iyonge mwaki mapol, Imam Bukhari odok cen i gang kal ne macon Bukhara. Dano ma i boma ni gubedo ki yomcwiny madit atika ki gujole ki yomcwiny ki miti madit. Imam Bukhari oketo Madrassah (gang kwan) i boma ma en oketo iye teko madwong me pwonyo ki cobo miti. Pi bedo lagen, kica ki kit ma en onongo ngat ma ki genne kwede, Imam Bukhari onongo bedo cen ki bot lutela me kare meno pien onongo ki waco ni en twero waco jami me yomo cwiny gi. I kare ma latela me cik me Bukhara, Khalid container Ahmed, olwongo Imam Bukhari i gange ki openyo Imam me pwonyo wode. Imam Bukhari, i gamo lok ma kimiyo, ogamo ni: “Amiyo woro madit bot ngec ma ka dano, pien gin aye gimito ngec dok gin aye myero guyeny.” Gabuna owaco ni: “Ka latin awobi na obi cito i Madrassah (gang kwan), en omyero pe obed ki lutino pa dano ma rwom gi lapiny. In (Imam Bukari) onongo myero i pwonye kene.” Imam Bukhari ogamo ni: “pe atwero gengo ngat mo ki winyo lok me Hadith.” I kare ma owinyo lok man, laloc okeco i kome ki ociko Imam Bukhari ni oa woko ki i Bukhara. Ento, en obedo i Khartang Village (i kare ni ki ngeyo ni Hartang) ma tye mairo 30 ki Samarkand, Uzbekistan Iyonge gin ma otimme ni ki pi tyen lok mukene, caliph me Baghdad obolo laloc me Bukhara, Khalid bin Ahmad woko. lewic ki lewic ki lacen ki bole i buc, kan ma en oto iye ingee nino manok.

Too ne:

Ryemo pa Imam Bukhari ki i lobo ne okelo arem i cwinye. En obedo pi kare me kwo ne weng i Khartang, Samarkand. I nino dwe 1 Shawwal mwaka 256 AH (870 CE), Imam Al Bukhari otoo i mwaka me 62 i Khartang, Samarkand. Lyel pa Imam Bukhari tye i Khartang, Samarkand.

Lupwonye ma gipako Imam Bukhari: Al-Hafiz ibn Rajah Al-Hanbali owaco i kom Imam Bukhari ni: “En (Imam Bukhari) tye i kin lanyut pa Allah ma tye ka wot i lobo.” Abu Abdullah bin Hammad Al-Marwazi owaco ni: “Muhammad ibn Ismail tye Faqih (lapwony cik me Islam ma ngeyo cik me Islam ki cik me Islam) pa Ummah man. Abu Bakr Mohammad ibn Ishaq ibn Khuzaymah owaco ni: “pe aneno ngat mo i te polo ma tye ki ngec ki mako lok pa lakwena pa Allah (S.A.W.) ma loyo Mohammad ibn Ismail.”

Jami ma ki kwano:

● Al-Bukhari, Imam. Sahih Al-Bukhari: Mwaki ma okwongo pa Islam. The Other Press, 2013

● Al-Bukhari, Muhammad. Sahih al-bukhari. Dar Ul-Hadith, 1978.

● Irfanullah, Sajid Mehmood. “Maulana Habib ur Rahman Al-Aazmi: kwo ki tic

Leave a Reply

Your email address will not be published. Required fields are marked *